Dok mnogi iz Bosne i Hercegovine priliku za posao i život traže u Europskoj uniji, ipak postoje i oni koji iz srca Europske unije sreću nađu u Bosni i Hercegovini. Jedan od njih je i Jelle Scherpereel, belgijanac s bogatim iskustvom u turizmu koji je već duži niz godina svoj život i rad posvetio Bosni i Hercegovini, posebno gradu Konjicu. Kroz inicijativu Visit Konjic, Jelle se istaknuo kao jedan od ključnih promotora outdoor i cikloturističkog potencijala hercegovačkih planina i jezera.
Njegov rad usmjeren je na razvoj održivog turizma koji povezuje prirodne resurse, lokalne zajednice i sve brojnije posjetitelje željne aktivnog odmora. Kroz projekte koje provodi s partnerima iz zemlje i inozemstva, Jelle radi na razvoju biciklističkih staza, unapređenju infrastrukture i jačanju svijesti o važnosti održivog pristupa turizmu. Zahvaljujući njegovom angažmanu, Konjic se sve češće prepoznaje kao destinacija koja nudi spoj autentične prirode, kulturne baštine i savremenih turističkih iskustava.
U razgovoru za Cikloturizam.ba, Jelle govori o svom dolasku u Bosnu i Hercegovinu, izazovima i prilikama za razvoj cikloturizma u Bosni i Hercegovini.
Preseljenje i prvi dojmovi
Jelle, dolazite iz Belgije, zemlje s dugom biciklističkom tradicijom. Što Vas je motiviralo na preseljenje u Bosnu i Hercegovinu?
Došao sam prvi put iznenada sa izviđačima 2001. godine. Kako je ta posjeta bila vezana za humanitarnu organizaciju, poslije toga sam se dodatno angažirao za njih – i na terenu u BiH, ali i u sjedištu u Belgiji. Tokom tih godina stekao sam solidno društvo i razvio lijep osjećaj prema ovoj zemlji, što je u meni probudilo san o tome da jednog dana živim ovdje. Naravno, bio sam svjestan da je to gotovo nemoguća misija, neki nedostižan san – možda čak i nerealna želja u tim godinama.
Ipak, nisam odustao od te ideje. Godine 2009. dobio sam priliku da se zaposlim u jednoj međunarodnoj firmi sa sjedištem u Mostaru. Tu priliku sam iskoristio – i evo me, nakon skoro 16 godina, još uvijek sam tu.
Jeste li prije dolaska već poznavali našu zemlju ili je odluka bila rezultat spontanog putovanja i otkrića?
Spontano putovanje. Nisam tad ni znao gdje idem. Znao sam da se nešto desilo ali o tome nisam puno znao. Ni sam baš ni znao kako sve to izgleda. Samo mi je bila volja da idem tom grupom.
Koji su bili Vaši prvi dojmovi kada ste stigli – i kako se oni razlikuju od slike koju ste možda imali prije dolaska?
Nisam imao nikakvu jasnu sliku o Bosni i Hercegovini prije dolaska. Bio sam prilično mlad, a 2001. godine je u svijetu još uvijek dominirala slika rata kad bi se pomenula BiH. Kada sam prvi put došao, SFOR je još bio prisutan, što je na neki način održavalo osjećaj napetosti. Međutim, već nakon prvih susreta s ljudima stekao sam sasvim drugačiju sliku. Njihova toplina, otvorenost i humor brzo su promijenili moje prve utiske. A priroda — to je za mene bilo nešto nevjerovatno, gotovo nestvarno, posebno ako uzmem u obzir odakle dolazim.
Biciklizam i novi izazovi
Kao strastveni biciklist, kako ste doživjeli prve vožnje u Bosni i Hercegovini?
Tek nakon pet godina boravka u BiH počeo sam se baviti biciklizmom. Do tada sam planine upoznavao na drugačiji način, ali splet okolnosti me motivisao da ponovo uzmem bicikl i počnem istraživati te planine na dva točka. Kako su gotovo sve planine ovdje impresivne, tako su me u početku i pomalo zastrašivale — nije svejedno voziti cjelodnevne ture na velikim nadmorskim visinama, duboko u planinama. Ipak, ti beskrajni pogledi i neiscrpne rute dali su mi još veću volju da istražujem dalje i da stalno izazivam samog sebe.
Što Vas je najviše oduševilo na našim rutama – priroda, raznolikost terena, manjak gužve?
S obzirom na to da sam iz Belgije, bilo mi je neobično što ovdje, u Bosni i Hercegovini, gotovo nikoga ne srećeš na planinskim stazama. Iskreno, od samog početka sam se odlučio za teže rute i velike uspone, pa me priroda odmah impresionirala. Količina mogućnosti, raznolikost planina, kombinacija sa rijekama, potocima i malim odmorištima — sve ono čega u Belgiji gotovo i nema, ovdje sam imao u izobilju. Belgija jeste prelijepa zemlja za biciklizam, sa uređenim stazama na svakom koraku, ali tamo se ne možeš tako lako udaljiti od civilizacije kao ovdje, gdje već na jednoj dnevnoj turi možeš osjetiti pravu divljinu i slobodu.
Postoje li dijelovi zemlje koji su Vas posebno impresionirali u biciklističkom smislu?
Iskreno, vrijeme je da počnem istraživati i sjeverne te zapadne dijelove zemlje. Do sada sam u proljeće i jesen najviše vozio po Bjelašnici, Visočici, Prenju, Cincaru, Čabulji i Bitovnji. Tokom zime sam uglavnom birao Hercegovinu, jer hladnoća i snijeg onemogućavaju duže ture po visokim planinama, dok su temperature u Hercegovini tada idealne. I tamo ima prelijepih staza i ruta — kako za brdski, tako i za cestovni biciklizam.
Kako ocjenjujete biciklističku infrastrukturu u BiH u odnosu na Belgiju? Gdje vidite najveći prostor za napredak?
Biciklistička infrastruktura u Bosni i Hercegovini u velikoj je meri zaostala u odnosu na Belgiju, koja je poznata kao jedna od zemalja s najrazvijenijom i najskladnijom biciklističkom mrežom u Europi.
U Belgiji, postoje široke, sigurne i označene biciklističke staze, mreža povezivih ruta, te institucionalna podrška i promocija cikloturizma. S druge strane, u BiH, infrastruktura je često nedostatna, nezadovoljavajuća je sigurnosna oprema, a označavanje staza je uglavnom nedostatno ili nepostojeće na većini područja.
Najveći prostor za napredak je u uspostavljanju kvalitetnih i sigurnih biciklističkih staza, posebno u urbanim područjima i popularnim destinacijama. Ključni segmenti uključuju označavanje ruta, uređenje infrastrukture uz cestu, postavljanje service stanica i zaštitnih ograda, te edukaciju vozača i biciklista o sigurnosnim pravilima.
Uz to, važno je razvijati mrežu povezivanih ruta koje mogu privući turiste, te osigurati podršku lokalnih vlasti i promociju. Time bi BiH znatno unaprijedila svoju konkurentnost na tržištu cikloturizma i omogućila sigurnije i ugodnije iskustvo za bicikliste.
U cijeloj zemlji postoji ogroman potencijal, ali on je još uvijek nedovoljno iskorišten. Posebno kada je riječ o infrastrukturi — biciklističke trake, signalizacija i slični sadržaji gotovo da ne postoje. S druge strane, dosta se može uraditi i na obilježavanju ruta. Posljednjih godina i sam sam se uključio kroz Visit Konjic i projekte s HerzegovinaBike, kako bi se i u tom pravcu napravili konkretni pomaci.
Cikloturizam kao potencijal
Belgija je primjer zemlje koja je cikloturizam pretvorila u ozbiljan turistički proizvod. Kako vidite potencijal Bosne i Hercegovine na tom planu?
Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za razvoj cikloturizma s obzirom na svoju prirodnu raznolikost, historijske znamenitosti i netaknute ruralne predjele. Često previđeni, planinski masivi, rijeke i šumski predjeli pružaju idealne uvjete za biciklističke ture, od laganih ruta do izazovnih off-road staza.
Za razvoj cikloturizma, važno je ulagati u infrastrukturu – označene biciklističke staze, servisne centre, sigurnosne oznake i smještajne kapacitete prilagođene biciklistima. Također, kreiranje tematskih ruta, poput historijskih, prirodnih ili gastronomskih, može privući različite skupine turista.
Suradnja s lokalnim zajednicama i promocija kroz međunarodne kampanje mogu doprinijeti povećanju interesa. Na taj način, Bosna i Hercegovina može prepoznati značajan turistički potencijal u cikloturizmu, te ga razviti u prepoznatljiv i konkurentan proizvod na regionalnom i europskom tržištu.
Što bi, po Vašem mišljenju, Bosna i Hercegovina trebala učiniti da postane prepoznatljiva cikloturistička destinacija u regiji i Europi?
Da bi Bosna i Hercegovina postala prepoznatljiva cikloturistička destinacija u regiji i Europi, potrebno je poduzeti nekoliko ključnih koraka:
- Razviti kvalitetnu i sigurnu infrastrukturu: Izgradnja označenih biciklističkih staza, povezivanje različitih regija, te ulaganje u servisne centre i sigurnosnu opremu.
- Kreirati tematske i višednevne rute: Osmisliti biciklističke ture s temama poput historije, prirode, gastronomije, kulture ili avanture, koje će biti lako dostupne i atraktivne.
- Promovirati cikloturizam na međunarodnoj razini: Učestvovati na sajmovima, koristiti digitalne platforme i društvene mreže za promociju destinacije, te surađivati s turističkim agencijama i partnerima u Europi.
- Potpomagati lokalne zajednice: Edukacija, potpora razvoju usluga za bicikliste, te uključivanje lokalnih stanovnika u projekt radi održivosti i autentičnosti.
- Osigurati podršku i financijska sredstva: Vlada i lokalne samouprave trebaju ulagati u infrastrukturu, promociju i edukaciju te kreirati poticaje za razvoj cikloturizma.
- Razviti svjesnost i edukaciju o cikloturizmu: Kampanje za podizanje svijesti o prednostima biciklizma, sigurnosti i očuvanju okoliša.
Kako stranci doživljavaju biciklizam u BiH – postoji li sve veći interes među inozemnim vozačima?
Biciklizam u Bosni i Hercegovini (BiH) polako stiče sve veću pažnju među strancima, iako možda nije još uvek na razini kao u nekim zapadnim zemljama. Međutim, u posljednjim godinama postoji rastući interes za biciklizam, a BiH je sve prepoznatljivija destinacija za biciklističke turiste, kako zbog prirodnih ljepota, tako i zbog specifične kulture vožnje.
Biciklisti koji su posjetili BiH često govore o nevjerojatnoj ljepoti krajolika i prirode, ali i o gostoljubivosti domaćina. Mnogi su pozitivno iznenađeni kvalitetom staza i raznovrsnošću terena, dok ističu da bi još trebalo uložiti u infrastrukturu i sigurnost biciklista.
Vidite li prostor za suradnju između belgijskih i bosanskohercegovačkih biciklističkih zajednica?
Postoji značajan prostor za suradnju između belgijskih i bosanskohercegovačkih biciklističkih zajednica, i to na više razina: od sportskog i rekreativnog biciklizma do razvoja turističke ponude i infrastrukture.
Belgija je svjetski poznata biciklistička zemlja, dok BiH ima ogroman, još uvijek neiskorišten potencijal. Ta kombinacija iskustva i prirodnih resursa može donijeti obostranu korist.
Belgijski turisti već pokazuju sklonost aktivnom odmoru i avanturističkom turizmu. BiH bi im mogla ponuditi autentično iskustvo kroz:
- Tematske biciklističke rute, npr. “Put starih željeznica”, “Via Dinarica Bike Trail” ili “Herzegovina Wine Route”, koje bi se mogle promovirati u Belgiji.
- Partnerstva između belgijskih turoperatera i bosanskohercegovačkih agencija, za kreiranje prilagođenih biciklističkih tura s kulturnim i gastronomskim elementima.
Belgija ima jedno od najnaprednijih rješenja za biciklističku infrastrukturu u Evropi. BiH bi mogla:
- Preuzeti primjere dobre prakse (npr. planiranje biciklističkih staza, signalizacija, integracija biciklizma u javni prijevoz).
- Organizirati radionice i seminare sa belgijskim stručnjacima za urbanističko planiranje i održivi transport.
- Pokrenuti pilot-projekte u gradovima poput Sarajeva, Mostara ili Banje Luke, uz podršku belgijskih biciklističkih organizacija ili ambasade Belgije.
Osobno iskustvo i preporuke
Koju rutu biste preporučili svakom stranom biciklistu koji dolazi ovdje prvi put?
Jedna od meni najzanimljivijih ruta je upravo Sarajevo – Konjic – Mostar – Trebinje. Ta ruta je posebna jer spaja različite krajolike, kulture i klimatske zone — od planina do mora. Upravo tu rutu promovišemo kroz Visit Konjic i HerzegovinaBike, s ciljem da pokažemo koliko Bosna i Hercegovina nudi raznovrsnosti i ljepote za bicikliste svih profila.
Kako lokalne zajednice reagiraju na bicikliste i cikloturiste? Osjećate li kako se svijest o toj vrsti turizma polako mijenja?
Da, definitivno se može osjetiti promjena u svijesti i stavovima lokalnih zajednica u BiH kada je u pitanju biciklizam i cikloturizam. Iako biciklistički turizam nije bio tradicionalni dio turističke ponude BiH, stvari se pomiču i unazad nekoliko godina već postoji prepoznatljiv trend rasta interesa za bicikliste, kako među domaćim stanovništvom, tako i među turistima.
Mnoge općine i gradovi prepoznaju biciklizam kao održivu alternativu masovnom turizmu. Cikloturizam je ekološki prihvatljiv jer ne stvara emisije, ne uništava okoliš i doprinosi očuvanju prirodnih ljepota. Također, turistička industrija počinje vidjeti bicikliste kao potrošače koji troše novac u lokalnim trgovinama, restoranima i smještajnim objektima, čime potiču lokalnu ekonomiju.
Također, općine i gradovi poput Mostara, Sarajeva, Konjica i Neuma počinju ulagati u biciklističku infrastrukturu. To uključuje izgradnju biciklističkih staza, označavanje ruta, izgradnju bikesharing stanica i informiranje stranih i domaćih turista o biciklističkim mogućnostima.
Pogled naprijed
Vidite li sebe dugoročno u Bosni i Hercegovini i u nastavku promocije cikloturizma?
S obzirom na to da sam ovdje već proveo skoro pola svog života, mogu reći da sam se potpuno uklopio. Teško bi mi bilo vratiti se — ovdje sam izgradio svoj život, imam porodicu, prijatelje… Tu sam, i tu ostajem.
U nastavku svog angažmana želim i dalje doprinositi promociji cikloturizma. Već deset godina sarađujem sa Visit Konjic na organizaciji tura i grupnih vožnji, a ponosan sam što smo uspjeli okupiti veliki broj učesnika i stvoriti prepoznatljive događaje. Kako sve više prepoznajem ogroman potencijal koji Bosna i Hercegovina ima u ovom segmentu, želim i dalje pomagati u njegovom razvoju unutar organizacije.
Posljednjih nekoliko godina radim i sa HerzegovinaBike I Visit Konjic na sličnim projektima. Dok god mogu ovo raditi iz ljubavi prema sportu, prirodi i turizmu u ovoj zemlji — ne namjeravam stati.
Imate li planove za pokretanje projekata, vođenih tura ili suradnji u tom području?
Trenutno razvijamo i neke nove opcije koje ćemo uskoro ponuditi našim partnerima. Nadamo se da će one doprinijeti još boljoj promociji cikloturizma i privući još veći broj zaljubljenika u biciklizam i prirodu Bosne i Hercegovine.
Na kraju, koju biste poruku uputili biciklistima iz Europe koji još nisu otkrili Bosnu i Hercegovinu?
Bosna i Hercegovina je skriveni dragulj za bicikliste – zemlja koja nudi raznolike pejzaže, od planinskih vrhova do mirnih dolina, netaknute prirode i toplu, gostoljubivu atmosferu. Ovdje svaka ruta postaje avantura kroz bogatu historiju, autentične kulture i nevjerovatne vidike. Dođite, otkrijte staze koje još nisu iscrtane na turističkim mapama i doživite slobodu vožnje u srcu Balkana.
Cikloturizam.ba
