U vremenu kada se cikloturizam sve snažnije nameće kao održiv i sadržajan oblik putovanja, Bosna i Hercegovina sve jasnije pokazuje da ima što ponuditi. Jedan od najuvjerljivijih dokaza tog potencijala je Ćiro Trail, biciklistička staza koja prati trasu nekadašnje uskotračne željezničke pruge Mostar – Dubrovnik. Ova ruta danas povezuje industrijsku baštinu, iznimne prirodne krajolike i kulturno-povijesne znamenitosti, stvarajući jedinstveno iskustvo putovanja na dva kotača.
Povijesni pogled u natrag – pruga koja je oblikovala prostor
Uskotračna željeznička pruga izgrađena je krajem 19. stoljeća, u razdoblju austro-ugarske uprave. Prvi vlakovi prometovali su već 1901. godine, a pruga je ubrzo postala ključna prometna veza između unutrašnjosti Hercegovine i jadranske obale. Parna lokomotiva, poznata kao Ćiro, bila je više od prijevoznog sredstva – bila je pokretač razvoja, simbol modernizacije i svakodnevice.
Nakon ukidanja pruge šezdesetih godina prošlog stoljeća, njezina trasa ostala je sačuvana u prostoru, ali zapuštena u funkciji. Upravo ta činjenica otvorila je mogućnost za novu ideju: prenamjenu željezničke baštine u biciklističku rutu.
Od ideje do realizacije Ćiro Traila
Razvoj Ćiro Traila započeo je prepoznavanjem potencijala stare trase: blagi nagibi, dugi pravci, tuneli i mostovi činili su je idealnom za biciklističku infrastrukturu. Kroz projekte prekogranične suradnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz potporu Europske unije, ruta je mapirana, označena i turistički valorizirana. Cilj nije bio izgraditi novu stazu, već oživjeti postojeći povijesni koridor i omogućiti biciklistima da krajolik upoznaju polako, u skladu s prirodom i lokalnim zajednicama.
Putovanje koje oduzima dah
Ukupna duljina rute iznosi oko 157 kilometara, a karakterizira je iznimna raznolikost krajolika, klime i kulturnih slojeva.
Mostar – Blagaj: rijeka, stijene i povijesni početak
Ruta započinje u Mostaru, gradu koji je stoljećima bio prometno i kulturno središte regije. Polazak uz Neretvu već u prvim kilometrima nudi poglede na smaragdnu rijeku, kamene obale i planinske obrise Veleža. Već na samom početku rute nalazi se niz kulturno-povijesnih točaka koje potvrđuju važnost Mostara kao prometnog i civilizacijskog čvorišta:
–Stari most, pod zaštitom UNESCO-a, iako nije izravno na samoj trasi, predstavlja nezaobilaznu simboličku točku početka putovanja.
–Mostarski mostovi na Neretvi i obale rijeke nude pogled na grad iz drugačije perspektive – tiše i intimnije.
-Ostaci industrijske i željezničke infrastrukture uz rubne dijelove grada podsjećaju na vrijeme kada je željeznica bila glavni nositelj razvoja.
Dolaskom u Blagaj, priroda preuzima glavnu ulogu. Vrelo rijeke Bune, jedno od najjačih krških izvora u Europi, izbija ispod gotovo okomitih stijena visine preko 200 metara. Uz izvor se nalazi derviška tekija iz 16. stoljeća, simbol duhovnosti i suživota kulture i prirode. Ovo je jedno od najfotografiranijih mjesta na cijeloj ruti.
Blagaj – Žitomislić – Počitelj: dolina Neretve i kamena baština
Iz Blagaja ruta nastavlja kroz dolinu Neretve, prateći rijeku gotovo bez većih uspona. Prirodni ambijent čine plodna polja, vinogradi i otvoreni vidici prema planinama.
Prolazak pokraj manastira Žitomislić, jednog od najznačajnijih pravoslavnih manastira u Hercegovini, dodaje snažan kulturni sloj vožnji.
Počitelj je vrhunac ove dionice. Srednjovjekovni grad, smješten na strmoj stijeni iznad Neretve, s očuvanom tvrđavom, sahat-kulom i kamenim kućama, predstavlja jedinstvenu kulturno-povijesnu cjelinu. Uspon pješice do tvrđave nagrađuje pogledom na cijelu dolinu.
Počitelj – Čapljina – Trebižat: prijelaz u mediteranski krajolik
Napuštajući Počitelj, Ćiro Trail nastavlja kroz širu dolinu Neretve, gdje se krajolik postupno otvara i prelazi iz uskog riječnog koridora u nizinsko područje južne Hercegovine. Ova dionica nema dramatične pejzažne prijelaze, ali upravo u tome leži njezina vrijednost – riječ je o prostoru u kojem se stoljećima razvijao život uz rijeku.
Ruta prolazi kroz poljoprivredni krajolik, obilježen plodnim poljima, nasadima voća i povrća te manjim naseljima koja su tradicionalno vezana uz Neretvu i njezine pritoke. Vožnja je uglavnom ravna i tehnički nezahtjevna, što omogućava biciklistima da se opuste i usmjere pažnju na detalje krajolika, a ne na sam napor.
Dolaskom u Čapljinu, prirodno prometno i administrativno središte ovog dijela Hercegovine, ruta ulazi u urbaniji prostor, ali bez gubitka kontakta s prirodom. Čapljina je grad na spoju više rijeka i važna logistička točka za bicikliste – mjesto za odmor, opskrbu i noćenje.
Iz Čapljine, Ćiro Trail se ne nastavlja direktno uz Trebižat cijelom svojom trasom, već koristi širu riječnu i ravničarsku zonu u kojoj se osjeća prisutnost vode kroz kanale, vegetaciju i mikroklimu. Rijeka Trebižat, poznata po svojoj promjenjivoj naravi i sedam imena, ostaje važna prirodna referenca ovog prostora, iako nije stalno uz samu rutu.
Ova dionica predstavlja prijelaz iz kamenite doline Neretve prema nižim, vodenim i agrarnim krajolicima juga Hercegovine, bez naglih klimatskih ili geomorfoloških promjena. Upravo zbog svoje pitomosti, često se opisuje kao „odmorna“ etapa – dio rute na kojem se kilometri prelaze lako, a prostor se doživljava kroz ritam polja, rijeka i otvorenog neba.
Trebižat – Hutovo Blato: močvare, ptice i tišina
Ulazak u Park prirode Hutovo Blato donosi potpuni kontrast. Ovo močvarno područje jedno je od najvažnijih staništa ptica u Europi. Ruta prolazi kroz ravničarski pejzaž, uz vodene kanale, trsku i otvorene vodene površine.
Tišina, odsustvo prometa i osjećaj izoliranosti čine ovu dionicu jednom od najspecifičnijih na Ćiro Trailu. Ovo nije vožnja za brzinu, već za promatranje i doživljaj.
Hutovo Blato – Ravno: krš, usponi i tiha željeznička baština
Nakon vodenog svijeta Hutova Blata, Ćiro Trail ulazi u potpuno drugačiji pejzaž. Dionica Hutovo Blato – Ravno označava prijelaz iz močvarne oaze u surovi krški krajolik istočne Hercegovine, gdje priroda postaje ogoljena, a prostor tih i zahtjevan. Ovo je etapa koja se ne vozi brzo, nego promišljeno.
Ruta se postupno odvaja od vode, a zelene površine zamjenjuju vapnenačke stijene i niska vegetacija. Blagi, ali dugi usponi jasno otkrivaju trasu nekadašnje uskotračne željeznice. Inženjerska logika stare pruge i danas je prisutna – nema naglih uspona, ali kilometri polako grade osjećaj visine i umora.
Ostaci željezničke infrastrukture pojavljuju se diskretno: kameni nasipi, potporni zidovi i propusti, često bez ikakve signalizacije. Upravo ta nenametljivost čini ovu dionicu autentičnom. Baština je ovdje dio krajolika, a ne muzejski eksponat.
Dolazak u Ravno donosi promjenu ritma. Nekada prometno izolirano selo danas se profilira kao važna točka cikloturizma. Obnovljena trasa Ćiro Traila ponovno povezuje Ravno s regijom, a biciklisti postaju dio njegove nove priče.
Posebnu vrijednost dionici daje špilja Vjetrenica, UNESCO-ova prirodna baština i jedan od najznačajnijih speleoloških lokaliteta u regiji. Smještena nadomak Ravnog, Vjetrenica simbolizira duboku povezanost površinskog i podzemnog svijeta krša, čineći ovu etapu jednom od najposebnijih na cijeloj ruti.
Ravno – Ivanica – Dubrovnik: od krša do mora
Prelazak granice prema Hrvatskoj odvija se prirodno, bez naglog prekida rute. Uspon prema Ivanici jedan je od fizički zahtjevnijih dijelova, ali nudi spektakularne poglede prema Konavoskom polju i Jadranu.
Spust prema Dubrovniku donosi završni emotivni trenutak – prvi pogled na more. Dolazak pred zidine starog grada, pod zaštitom UNESCO-a, simbolično zatvara putovanje koje povezuje unutrašnjost Balkana s Mediteranom.
Ćiro Trail nije samo biciklistička ruta, već poveznica prostora i vremena. Od rijeka i izvora, preko srednjovjekovnih gradova i močvarnih rezervata, do morskog horizonta Dubrovnika, ova staza nudi jedno od najkompletnijih cikloturističkih iskustava u regiji.
Za Bosnu i Hercegovinu, Ćiro Trail predstavlja model kako se kulturna baština može pretvoriti u snažan alat održivog turizma.
