Slovenija je u proteklim godinama učvrstila svoj status europske destinacije za cikloturizam, pretvarajući bicikl u jedan od ključnih motora turističkog razvoja. Ono što je započelo kao specifičan, ekološki orijentiran segment turizma, danas je strateški dio turističkog portfelja zemlje. Za Bosnu i Hercegovinu, koja također raspolaže prirodnim potencijalom, slovenski primjer predstavlja jasan model: uz prave politike i ulaganja, cikloturizam može postati značajan doprinos turističkoj i ekonomskoj valorizaciji regija.

Kako bicikl pomaže slovenskom turizmu – Investicije i infrastruktura
Slovenija nije štedjela na razvoju biciklističke infrastrukture. Prema podacima objavljenim na službenim stranicama, u posljednjih nekoliko godina uloženo je preko 200 milijuna eura, a uključen je i velik broj lokalnih investicija. Tako je nastalo više stotina kilometara novih biciklističkih površina i povezanih ruta, kao i modernizacija postojećih veza. Ujedno, slovenska mreža označenih ruta postaje sve sofisticiranija što je vrlo važno za cikloturiste koji planiraju višednevne ture. Osim toga, urbana rješenja doprinose kulturi bicikliranja: u Ljubljani je biciklistički sustav BicikeLJ, s više od 60 stanica, integriran u javni prijevoz i turizam.
Profesionalne i amaterske utrke
Slovenija je vrlo aktivna u promociji natjecateljskog biciklizma, što ne služi samo sportskim ciljevima, nego i turističkim. Slovenska turistička organizacija (STB) podržava međunarodne utrke – među njima je Tour of Slovenia, koji se prenosi u mnogim zemljama i služi kao medijski prozor u slovenske pejzaže. Prema Turistica (organizaciji koja prati cikloturističke trendove), utrke i natjecanja doprinose vidljivosti destinacija i aktiviraju lokalni turistički ekosustav — smještaj, vodiče, rent-a-bike usluge i infrastrukturu.

Ekološki i društveni utjecaj
Slovenija strateški promovira biciklizam ne samo kao turističku aktivnost, nego i kao element održivog razvoja. Takav pristup pridonosi smanjenju prometnih gužvi, emisija i jača zelenu dimenziju turizma.S druge strane, podaci Statističkog ureda Slovenije pokazuju rast uvoza električnih bicikala: značajan dio novih bicikala su e-bicikli, što potvrđuje rastući trend i proširenje ponude za turiste koji traže udobniji biciklistički doživljaj.
Ekonomski benefiti i brojke
Jedna od najvažnijih koristi od cikloturizma u Sloveniji je ekonomski multiplikator: biciklisti, posebno oni koji voze višednevne ture, troše više na smještaj, hranu, servis i dodatne sadržaje. Slovenska turistička strategija prepoznaje taj segment kao visoko vrijednu ciljnu skupinu. Prema Turistica, vrijednost cikloturizma za Sloveniju raste, a Tour of Slovenia i drugi događaji generiraju izloženost u stotinama milijuna gledatelja. Osim toga, Slovenija je uspjela integrirati biciklizam u svoj brend „zeleni i aktivni turizam“, čime privlači turiste koji su spremni platiti više za održive i iskustvene obilaske. Napomenimo i kako su stalan rast uvoza e-bicikala te kontinuirana ulaganja u infrastrukturu znak kako slovenski sektor biciklizma ne govori samo o turizmu nego o dugoročnoj viziji.

Situacija u Bosni i Hercegovini
Za Bosnu i Hercegovinu cikloturizam predstavlja neiskorištenu priliku. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 2023. je ostvareno 4.002.561 noćenja. U zemlju dolazi sve više turista – a udio stranih turista u noćenjima je visok: u nekim mjesecima stranih noćenja je čak oko 68-70 %.
Taj podatak ukazuje da BiH nije samo domaća destinacija, već sve više međunarodni turistički interes raste — no, cikloturizam kao ”specifičan turistički proizvod“ još nije na razini kojom bi se potpuno iskoristio.
Što BiH može naučiti od Slovenije – strateški koraci
-Razvoj događaja i natjecanja
Organizacija amaterskih i profesionalnih biciklističkih utrka može značajno podići vidljivost BiH. Takvi događaji ne s privlače samo natjecatelje nego i publiku, medije i turistički promet.
-Infrastrukturne investicije
BiH mora krenuti u ozbiljna strateška ulaganja u biciklističke rute. Označavanje ruta, izgradnja dionica i ulaganje u sigurnost ključni su za privlačenje ozbiljnih cikloturista.
-Potpora e-biciklima
Razvoj mreže punionica i podrška rent-a-bike poslovima s e-biciklima može otvoriti tržište za turiste koji žele udobniju i manje iscrpljujuću vožnju — posebno na planinskim dionicama.
-Praćenje turističkih učinaka
Važno je uspostaviti sustav prikupljanja podataka o biciklistima (dolazaka, noćenja, potrošnji) kako bi se mjerenjem dobio jasan pokazatelj povrata ulaganja i planirala daljnja strategija.

Na kraju možemo zajljučiti kako je Slovenija pokazala kako cikloturizam nije samo rekreativna aktivnost nego strateški turistički proizvod s velikom ekonomskom i društvenom vrijednošću. Kroz promišljena ulaganja, podršku natjecanjima i pozicioniranje kao zelena destinacija, biciklizam je postao dio slovenske turističke DNA.
Bosna i Hercegovina ima sve preduvjete kako bi kreirala sličan model: priroda, raznolik teren, kulturne rute — ali joj nedostaje koordiniran pristup i sustavno ulaganje. Ako BiH ozbiljno pristupi razvoju cikloturizma, može značajno podići svoj turistički potencijal, produljiti sezonu i osnažiti lokalne krajeve. Prva prava prilika za međunarodnu promociju cikloturizma jeste i najavljeni Tour of Bosnia and Hezregovina koji će zasigurno poslati prelijepu razglednicu sa etapa koje prolaze od Sarajeva, kanjonom Neretve, vinogradima, slapovima i rijekama Hercegovine, pa sve do Jadranskog mora i završnice u Neumu.
Pronalaženje ravnoteže između infrastrukture, događaja i održivosti može pretvoriti bicikl iz simbola rekreacije u istinski pokretač razvoja.
Cikloturizam.ba